{"id":79777,"date":"2025-04-08T17:08:22","date_gmt":"2025-04-08T15:08:22","guid":{"rendered":"https:\/\/dev.acosopov.com\/%d0%b3%d1%80%d0%b0%d0%bd%d0%b8%d1%86%d0%b8%d1%82%d0%b5-%d0%bd%d0%b0-%d1%81%d0%bb%d0%be%d0%b1%d0%be%d0%b4%d0%b0%d1%82%d0%b0\/"},"modified":"2025-04-08T17:26:52","modified_gmt":"2025-04-08T15:26:52","slug":"granice-slobode-sopov","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/%d1%87%d0%b8%d1%82%d0%b0%d0%be%d0%bd%d0%b8%d1%86%d0%b0\/%d1%80%d0%b0%d0%b7%d0%b3%d0%be%d0%b2%d0%be%d1%80%d0%b8-%d0%b8-%d1%87%d0%bb%d0%b0%d0%bd%d1%86%d0%b8\/granice-slobode-sopov\/","title":{"rendered":"Aco \u0160opov: Granice slobode su granice pesni\u010dkog stvarala\u0161tva, 1978"},"content":{"rendered":"\r\n<h1>\r\n\t\tAco \u0160opov: Granice slobode su granice pesni\u010dkog stvarala\u0161tva, 1978\r\n\t<\/h1>\r\n<h2>\r\n\t\tNikakvi knji\u017eevni vetrovi nisu mogli da me zaogrnu tu\u0111im pla\u0161tom koji ne bi bio moj i koji bi odudarao mojoj pesni\u010dkoj prirodi. Ti vetrovi su me korigovali, ispravljali i dovodili do sve punijeg izra\u017eavanja mog pesni\u010dnog bi\u0107a ali nisu uspeli da me skrenu s puta kojim idem, tako da u jednoj fazi li\u010dim na jednog, a u drugoj na drugog pesnina. Pesnika otkriva njegova pesma, a ne potpis koji stavlja ispod nje.\r\n\t<\/h2>\r\n\t<p><i>Va\u0161e pjesni\u0161tvo vezuju i za narodnu pjesni\u010dku tradiciju. Koliko je ona ukorenjena u Va\u0161im novijim knjigama? <\/i><\/p>\r\n<p>Ne samo moja, ve\u0107 i \u010ditava savremena moderna makedonska poezija poti\u010de iz narodne pesni\u010dke tradicije. I ne samo moja, ve\u0107 i sve kasnije pesni\u010dne generacije crpile su svoje inspiracije i u\u010dile se pesni\u010dnom kazivanju od veoma bogate narodne pesni\u010dke tradicije.<\/p>\r\n<p>Na samom po\u010detku ja sam bio pod direktnim uticajem narodne pesme, bio sam bukvalno njen rob. Kasnije, \u0161to sam vi\u0161\u0435 rastao kao pesnik, ja sam se sve vi\u0161e osloba\u0111ao tog direktnog uticaja i robovanja i postao sam ono \u0161to danas jesam, ali duboko ose\u0107am da je moja savremena poezija suptilnim nitima vezana za jedno saznanje i jedan tok narodne poezij\u0435 koje joj daje bitno obele\u017eje i \u010dini je autenti\u010dnom samoniklom, originalnom i uvek sve\u017eom i mladom.<\/p>\r\n<p>Tako se poslednjih godina u meni ra\u0111ala i rodila ideja Nebidnine koja je svestrano vezana za sudbinu mog naroda i njegovog pesni\u010dnog stvarala\u0161tva.<\/p>\r\n<p>Tako se moje pesni\u010dno stvarala\u0161tvo postepeno osloba\u0111alo direktnog uticaja narodne pesme da bi se na kraju otopilo s njom na jednom vi\u0161em stvarala\u010dnom nivou.<\/p>\r\n<p>Tako sam ja postao pesnik Nebidnine, kao \u0161to su i svi ostali daroviti p\u0435snici postali pesnici svoj\u0435 individualne posebnosti.<\/p>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<p><i>Poznato je dru\u017ee \u0160opov, da ste kao ambasador upoznali i druge kulture i pjesni\u010dke tradicije. Da li su to bili i Va\u0161i obzori saznanja i novih pesni\u010dkih otkri\u0107a?\u00a0<\/i><\/p>\r\n<p>Mislim da je period od pet godina sasvim dovoljan da jedan pesnik bolje upozna ritam \u017eivota i obi\u010daje jednog regiona u kome \u017eivi i kada se srodi s njim da ga pesni\u010dki zavoli i opisuje.<\/p>\r\n<p>Onaj ko je jednom upoznao i osetio ritam Crne Afrike, divi zov savana i pra\u0161uma, taj se te\u0161ko mo\u017ee osloboditi tih tajanstvenih \u0161umova i dovikivanja, krv njegova upija taj tajanstveni svet i on po\u010dinje polako i pesni\u010dki da ga odr\u0430\u017eava.<\/p>\r\n<p>I gle \u010duda! Kroz sudbinu i istoriske neda\u0107e naroda tih dalekih krajeva, on nesvesno i polako po\u010dinje da otkriva sudbinu i nepravde koje su vr\u0161eni nad njegovim narodom.<\/p>\r\n<p>Otkrivaju\u0107i svet, on bolje upoznaje svoju domovinu. Stih mu postaje elasti\u010dniji, \u0161iri, gibkiji na zov afri\u010dkih, i ne samo afri\u010dnih daljina i divljina.<\/p>\r\n<p>Tako sam se i ja vratio sa zbirkom pesama sa naslovom Pesma crna \u017eene u kojoj po\u043au\u0161avam da sredim utiske iz Crna Afrike, a ustvari sre\u0111ujem utiske o svojoj domovini.<\/p>\r\n<p>Koliko je svet velik, a malen!<\/p>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<p><i>Makedonska pjesni\u010dka savremenost svojevrstan je knji\u017eevni fenomen, osobito na poetskom planu. \u010cime tuma\u010dite toliki broj darovitih pesnina i zanimljivost Va\u0161eg pjesni\u010dnog izra\u017eaja u posleratnom periodu?<\/i><\/p>\r\n<p>Makedonski knji\u017eevni fenomen mo\u017ee se shvatiti i objasniti veoma dugim, stole\u0107ima sputavanim pravom izra\u017eavanja na svom narodnom jeziku. Jedan narod vekovima nije smeo da iska\u017ee svoja ose\u0107anja pa je sve to prenosio usmenom tradicijom od pokolenja do pokolenja, a samo su retki genijalni pojedinci zagrmeli svojim poetskim glasom i dozvali budu\u0107e zore i svitanja.<\/p>\r\n<p>Tako se u narodu nakupilo ogromno blago pesni\u010dkog kazivanja koje je \u010dekalo povoljan trenutak, dan oslobo\u0111enja, da bi ruknulo kroz srca i usta mnogih darovitih ljudi, kod svakoga svojom pesni\u010dkom aromom, mirisom i bojom. A sva ta pesni\u010dna polifonija svodi se svojim zajedni\u010dnim imeniteljem na neobi\u010dno bogatu polifoniju narodne pesni\u010dke tradicije.<\/p>\r\nOno \u0161to je nekad bilo sputavano i onemogu\u0107avano, sada se slobodno grana i \u0161iri. Granice sloboda su i granice pesni\u010dkog stvarala\u0161tva. A to je veoma \u0161irok ljudski krug u kome ima dovoljno mesta za sve \u0161to je ljudsko i humano.<br \/>\r\n<i>Nalazite li neku bitniju razliku izme\u0111u Va\u0161ih prvih i najnovijih pesni\u010dkih dela, i u \u010demu bi se ona, uglavnom, ogledala?<\/i>\r\n<p>Ja sam jedan od onih pesnika koji su ostali verni samim sebi od prvih pesni\u010dkih poku\u0161aja do dana\u0161njeg zrelog pisanja pesama. Nikakvi knji\u017eevni vetrovi nisu mogli da me zaogrnu tu\u0111im pla\u0161tom koji ne bi bio moj i koji bi odudarao mojoj pesni\u010dkoj prirodi. Ti vetrovi su me korigovali, ispravljali i dovodili do sve punijeg izra\u017eavanja mog pesni\u010dnog bi\u0107a ali nisu uspeli da me skrenu s puta kojim idem, tako da u jednoj fazi li\u010dim na jednog, a u drugoj na drugog pesnina. Pesnika otkriva njegova pesma, a ne potpis koji stavlja ispod nje.<\/p>\r\n<p>Moje prve preokupacije, ljubav i borba, su moje stalne opsesije, samo svako mo\u017ee primetiti kvalitetni rast i sazrevanje pesnika ako uporedi po\u010detnu sa kasnijim fazama.<\/p>\r\n<p>U tim kvalitetnim razlikama ogledaju se sve moje mene i promene od mojih prvih do najnovijih dela.<\/p>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<p><em> Da li bi ste se mogli, danas, prisetiti tih svojih pjesni\u010dkih po\u010detaka, i ne samo Va\u0161ih&#8230; jer su to bili i po\u010deci moderne makedonske knji\u017eevnosti?<\/em><\/p>\r\n<p>Veoma rado se se\u0107am tih dana kada smo ulazili kao mala grupa pesnika i proznih pisaca u modernu makedonsku knji\u017eevnost.<\/p>\r\n<p>Tu je bio pesnik i prozni pisac Slavko Janevski, sa pesmama \u201eCvetovi&#8220; i \u201ePesna za vojnikot dva metra v zemja&#8220;, zatim pesnik i prozni pisac Bla\u017ee Konvesni, sa pesmama \u201eSon\u010deva nolona&#8220;, \u201eTe\u0161koto&#8220; i \u201eVezilka&#8220;, ja sa pesmama \u201eLjubov&#8220;, \u201eO\u010di&#8220; i \u201ePartizansna prolet&#8220;, Gogo Ivanovski sa pesmom \u201eRa\u0161ela&#8220; i drugim.<\/p>\r\n<p>Svima nama bila je zajedni\u010dna inspiracija borba za kona\u010dno oslobo\u0111enje makedonskog naroda zajedno sa svim ostalim narodima i narodnostima Jugoslavije, a neki su poku\u0161ali da otkriju vekovne motive koji su okupljali makedonski narod i dr\u017eali ga da istraje u toj borbi.<\/p>\r\n<p>Ove pesme i dan-danas mogu ganuti \u010ditaoce svojom sve\u017einom i dubinom iskrenih namera.<\/p>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<p><i><em>Va\u0161e delo bilo je svojevidni letopis posleratnih zbivanja<\/em>&#8230;<\/i><\/p>\r\n<p>Ja sam poku\u0161avao da svaki zna\u010dajni doga\u0111aj odevem u odgovaraju\u0107i poetski oblik. Po\u010dev od omladinskih radnih akcija ili zamisli za priklju\u010denje Istre domovini, zatim d\u017einovske borbe protiv ideologije Informbiroa, pa sve do izrastanja svesti o nacionalnoj i etni\u010dkoj nedeljivosti Makedonije.<\/p>\r\n<p>&nbsp;<\/p>\r\n<p><i>\u0160ta sada spremate, \u010dime ste trenutno preokupirani?<\/i><\/p>\r\n<p>Rekao sam da sam se vratio iz Crne Afrike sa pesmama u kojima sam poku\u0161ao da otkrijem taj svet, a ustvari otkrio sam Makedoniju. Moja najnovija preokupacija je da otkrivaju\u0107i svoju domovinu otkrijem ostali svet.<\/p>\r\n<p>Koliko je svet malen, a velik!<\/p>\r\n\t\t\t\t<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.acosopov.com\/wp-content\/uploads\/Nenad-Radanovic-WEB-150x150.png\" alt=\"Nenad Radanovic WEB\" itemprop=\"image\" height=\"150\" width=\"150\" title=\"Nenad Radanovic WEB\" onerror=\"this.style.display='none'\"  \/>\r\n\t<p>Intervju za\u00a0<em>Oslobo\u0111enje<\/em>, Sarajevo, 14.10.1978, str. 11.<\/p>\r\n<p>Razgovor vodio Nenad Radanovi\u0107.<\/p>\r\n<p>Objavljeni tekst u <a href=\"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/\">Lirskom domu\u00a0<\/a>\u0458e prepis originalnog ma\u0161inopisa iz\u00a0Fonda Aco \u0160opov\u00a0u arhivi Makedonske akademije nauke i umetnosti u Skoplju:\u00a0\u0410\u0428 \u041a3 \u0410\u041587.<\/p>\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aco \u0160opov: Granice slobode su granice pesni\u010dkog stvarala\u0161tva, 1978 Nikakvi knji\u017eevni vetrovi nisu mogli da me zaogrnu tu\u0111im pla\u0161tom koji ne bi bio moj i koji bi odudarao mojoj pesni\u010dkoj prirodi. Ti vetrovi su me korigovali, ispravljali i dovodili do sve punijeg izra\u017eavanja mog pesni\u010dnog bi\u0107a ali nisu uspeli da me skrenu s puta kojim&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"parent":81769,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-79777","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/79777","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=79777"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/79777\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":79787,"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/79777\/revisions\/79787"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/81769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.acosopov.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=79777"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}