This post is also available in: Serbian Bosnian

Umro pjesnik Aco Šopov*

Makedonska i jugoslavenska kultura izgubile su autora čiji su život i djelo neraskidivo ugrađeni u temelje suvremene makedonske poezije i jugoslavenske književnosti uopće.

Poslije duge bolesti, u utorak navečer u Skoplju je preminuo jedan od najistaknutijih suvremenih makedonskih pjesnika, sudionik narodnooslobodilačkog rata od prvih dana i nosilac Partizanske spomenice 1941., akademik Aco Šopov.

Aco Šopov rođen je 1923. godine u Štipu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a Filozofski fakultet u Skoplju. U Narodnooslobodilačkoj vojsci bio je omladinski rukovodilac i jedan od urednika partizanske publikacije Ogin (vatra) organa Treće makedonske udarne brigade. U toku Narodnooslobidilackog rata (NOR), Šopov je izabran za predsjednika Narodnooslobodilačkog omladinskog saveza Makedonije.

Nosilac je mnogih odlikovanja: Ordena za hrabrost, Ordena bratstva i jedinstva prvog reda, Ordena zasluga za narod drugog reda i drugih.

Poslije oslobodenja radio je u Glavnom odboru Narodnooslobodilačkog omladinskog saveza Makedonije i Pokrajinskom komitetu Saveza komunisticke omladine Jugoslavije (SKOJ) za Makedoniju i istodobno bio urednik časopisa Idnina (budućnost) i Nov den, a kasnije i u časopisu Sovremenost.

Sudjelovao je i u radu većeg broja društveno-političkih organa i organizacija. Među ostalim nekoliko je puta bio predsjednik Društva pisaca Makedonije, zatim savezni poslanik, predsjednik Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije, član Centralnog komiteta saveza komunista (CK SK) Makedonije, predsjednik Savjeta Struških večeri poezije, ambasador Jugoslavije u inozemstvu.

Od prve zbirke pjesama Pesni pa do Nebidnine Aco Šopov je prošao kroz bogatu pjesničku evoluciju.

Za knjigu pjesama Vetar nosi lepo vreme dobio je nagradu skopske izdavačke kuće „Kočo Racin“, za Nebidninu, republičku nagradu „11. oktomvri“, koju je dobio i za prijevod Hamleta.

Pjesme Šopova prepjevane su na više stranih jezika, a na ruskom i mađarskom jeziku objavljene su i posebne knjige pjesama.

Od 18. kolovoza 1967. Aco Šopov je redovni član Makedonske akademije nauka i umjetnosti, a 1968. izabran za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.

Akademik Aco Šopov poznat je jugoslavenskoj kulturnoj javnosti i kao vrsni prevodilac jugolavenske i inozemne poezije. Njegovi najpoznatiji prepjevi su Hamlet, Sirano de Beržerak, Sid, Pjesme Jovana Jovanovića-Zmaja, poezija Krleže, Tadijanovića, Sarajlića i drugih.
____________________

* Vjest je objavljena u listu Vjesnik, dva dana nakon smrti pesnika, 22.04.1982.