This post is also available in: Macedonian Croatian Bosnian

Aco Šopov: Makedonska savremena književnost

Obično se kaže, kada je riječ o makedonskoj književnosti, kako je to mlada u ratu ponikla književnost, koja u svom razvitku mora da savladava vrlo ozbiljne teškoće, kao sto je, između ostalog, i pitanje još nedovoljno razvijenog i bogatog jezika… Sve je to, razumije se, pravilno. Ali često se gubi iz vida činjenica da makedonsku književnost ne sačinjava samo ono što je stvoreno u toku i poslje rata, da ona ima svoju dužu istoriju iz koje savremeni makedonski pisci i te kako mogu da nađu i nalaze nadahnuća za svoj umjetnički rad. Gligor Prličev, Rajko Zinzifov, Braća Miladinovi i niz drugih pregalaca na polju književnosti zaveštali su bogato kulturno nasleđe. Iako neocjenjeno, ali već prema tome što je dosada učinjeno na rasvjetljavanju mnogih pitanja iz književne istorije makedonskog naroda, može se slobodno reći da ono pretstavlja dragocjeno bogatstvo koje nedvosmisleno pobija sve prljave izmišljotine, koje proturaju vodeći faktori u susjednim zemljama.

Savremena makedonska književnost razvija se u znaku sve dubljeg osmišljavanja i umjetničkog presazdavanja sadašnjih zbivanja u našem životu, kao i bliže i dalje prošlosti. Ona se sve više oslobada jednostranog tumačenja, onog što se vidi samo na površini i smjelije zahvata samu suštinu zbivanja. Na tom putu postignuta su značajna ostvarenja.

U oblasti drame danas sa uspjehom rade Vasil Iljoski i Risto Krle čija se djela igraju u skoro svim pozorištima Makedonije.

Značajno je oživljavanje prozne produkcije, koja za razliku od prvih godina poslije oslobođenja i po kvalitetu i po kvantitetu bilježi nesumnjive rezultate. Čitalačka publika Makedonije sa velikim interesom prati razvitak makedonskih proznih pisaca Vlade Maleskog, Koleta Čašule, Georgija Abadžieva, Jovana Boškovskog i drugih.

U poeziji, koja ima posebno mjesto u razvitku makedonske književnosti, zbog veće produktivnosti i već izgrađenog pjesnikog jezika i izrazitijeg umjetničkog oformljenja, poznata su imena Venka Markovskog, Blažeta Koneskog, Slavka Janevskog, Goge Ivanovskog, Srba Ivanovskog, Gane Todorovskog i drugih.
____________________
* Aco Šopov: Makedonska savremena književnost, Oslobodjenje, Sarajevo, 09.12.1951