This post is also available in: Macedonian French Spanish German Russian English Serbian Slovenian Bosnian Albanian Bulgarian Italian

Dobrodošli u Lirski dom Aca Šopova, jednog od utemeljitelja suvremene makedonske poezije, koji spada u red najeminentnijih pjesnika jugoistočne Europe 20. stoljeća.

Ovaj internetski portal izgrađen je kao virtualni i dinamični muzej koji nudi panoramu u riječima i slikama života i rada Ace Šopova, rođenog u Štipu 1923. i preminulog u Skoplju 1982. godine (arhitektura Lirskog doma). Ideja se rodila zahvaljujući pjesničkom prijateljstvu između Rolana Kajzera i Jasmine Šopove, u trenutku kada je izašao dvojezični izbor pjesama Ace Šopova Soleil noir / Schwarze Sonne, 2012. godine. Kajzer je u to vrijeme bio direktor luksemburške izdavačke kuće PHI (zadužena za dizajn portala) a Šopova je pjesnikova kći i prevoditeljica (zadužena za sadržaj portala).

Arhivska građa objavljena na ovom portalu dolazi iz privatnih fondova Svetlane Šopove i Vladimira Šopova (1948.-2000.), odnosno pjesnikove udovice i sina, te iz „Fonda Aco Šopov“ koji se nalazi u Arhivu Makedonske akademije nauka i umjetnosti (MANU). Zahvaljujemo Akademiji, čiji je Aco Šopov bio član utemeljitelj od 1967., što nam je ljubazno omogućila njihovu digitalizaciju i objavu.

Zahvaljujemo također Makedonskoj Radio-Televiziji što je za potrebe ovog portala digitalizirala veliki broj emisija posvećenih Šopovu, kao i Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci “Sveti Kliment Ohridski” u Skopju, koja nam je stavila na raspolaganje velik broj knjiga.

Lirski dom Aca Šopova otvorio je svoja vrata na Sveučilištu svetog Ćirila i Metodija u Skoplju, 8. listopada 2014. Više informacija o pokretanju stranice, na makedonskom.

Aco Šopov, adolescent.
Photo de famille de 1932 : Aco (à droite) avec ses frères Boro et Dimitar (à gauche) et ses parents Kostadinka et Gjorji.
Poème de jeunesse « Adieu », datant de 1939, écrit en serbe.
Aco Šopov à Štip, sa ville natale, membre de la jeunesse antifasciste macédonienne.
Hiver 1943-44. Partisans de la Troisième brigade macédonienne, avec Aco Šopov (debout à droite) et Vera Jocić qui périra au combat en mai 1944.
« Poèmes » d'Aco Šopov est le premier livre paru en langue macédonienne dans la Macédoine libre en 1944.
Aco Šopov et la poétesse serbe Mira Alečković, Belgrade, 1945.
« Zlij se s tišino », paru à Ljubljana en 1957 est le premier livre d'un auteur macédonien traduit dans une des langues de l'ex-Yougoslavie.
Aco Šopov chez lui, au moment où il traduit Cyrano de Bergerac. Skopje 1957.
Manuscrit de la « Deuxième prière de mon corps », 1959.
Aco Šopov et son épouse Svetlana à Belgrade, peu après le tremblement de terre de Skopje en 1963.
Slavko Janevski et Aco Šopov (à droite) lors de l’inauguration de l’Académie macédonienne des sciences et des arts, 1967.
Juin 1972 : Aco Šopov avec l’ambassadrice de Turquie au Sénégal.
Couverture du « Poème à la femme noire », recueil d'Aco Šopov inspiré par son séjour au Sénégal (1971-1975).
Dakar, 1973: Aco Šopov avec J.B. Bokassa, et L.S. Senghor.
Aco Šopov et son épouse Svetlana, à Dakar, 1974.
Couverture du dernier livre d'Aco Šopov, « Arbre sur la colline », paru en 1981, un an avant sa mort.
Détail du portrait d'Aco Šopov par le peintre macédonien Tanas Lulovski, après la mort du poète.